Veče savremenog crnogorskog filma

U Vijećnici Banskog Dvora 4.maja 2017. u 19,00 časova Udruženje Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Lovćen“ Banja Luka organizuje „Veče savremenog crnogorskog filma“ u okviru koje će biti prikazan film „Rođeni na vrhu“ reditelja Dejana Arsića.

Film „Rođeni na vrhu“ reditelja Dejana Arsića je jedno postmoderno čitanje zapleta, vrlo zanimljiv arti spoj b-trilera i dokumentarca koji je apsolutno u ravni stranih, pa i američkih indi radova na tu temu. Film krasi mudro postavljen rediteljski koncept a zatim i njegovo dosljedno sprovođenje. Arsić je vješt reditelj art hausa, i ovdje je na svom terenu. Prikazujući ličnosti iz crnogorske istorije kao filmske zvijezde onog doba stvara jednu fikciju koja govori istinu. Dejanu Arsiću je uspjelo da iz sivila erudicije izvuče dragocjeni materijal, zlatne niti koje nije dotaklo vrijeme. Svojom imaginacijom, faktima i stvaralačkim umijećem, pronašao je i uspostavio komunikacije, pa su likovi oživjeli. Film anticipira povratak grandioznog bioskopskog izraza među art haus reditelje. Arsić je fanatični zaljubljenik u film i misterije Crne Gore. On razgrće minule epohe i u njihovoj dramaturgiji i povezanosti, pronalazi svjetlucave tragove naše budućnosti. Da bi se ovaj film doživio potpuno potrebno ga je pogledati u odgovarajućem ambijentu i atmosferi. Vijećnica Banskog Dvora u Banjoj Luci u potpunosti odgovara Art bioskopima kakvi se otvaraju po Evropi i Americi nasuprot modernim mainstream bioskopima u velikim tržnim centrima. Pozorište se takođe, nekada davno, preselilo sa trga na kome ga je gledala “široka publika” u specijalna zdanja koja danas zovemo “pozorištima” u kojima je postalo vrsta “ekskluzivnog događaja”. Budućnost autorskog filma i jeste u jednom takvom pomaku i pomjeranju iz tržnih centara koji jesu moderni trgovi, u art biskope sa ekskluzivnim sadržajima. Kad kažemo art bioskop to nisu samo mjesta gdje se prikazuju filmovi. To su mjesta raznih događanja i mjesta okupljanja. To je upravo Vijećnica Banskog Dvora. Pitanje “mjesta” ili destinacije biće presudno za preživljavanje ove forme umjetničkog izraza.
Film je prije svega umjetnost s epskim sadržajem, što se može nadograditi dramskim i lirskim elementima. Poznato je da ono što se ne može prenijeti opisom, uspješno dočarava slika. I romane i filmove pričaju autori (pisac i reditelj). Ovaj film je istovremeno i esej, potom i nauka, u njemu se čuju pripovjedački glasovi i kroz opis života Šćepana Malog, Stjepana Zanovića i drugih uspostavljamo korelaciju između realnosti spoljnjeg svijeta sa ritmičkim ustrojstvom unutrašnjeg duhovnog. Film  je refleks vremena u kome nastaje i malo pomalo postaje naša sudbina.

Marija Paravinja